EU i Hrvatskoj zabranjuje autohtone i stare sorte semenja

Podelite:

Poljoprivrednicima i povrtlarima propisat će se obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih i rijetkih sorti biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodoopskrbe, iz Brudžellesa nam stiže novi šok. Europska komisija 6. svibnja poslat će Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti – koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet – biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!
Europske ekološke organizacije i brojne udruge čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja – a koje su već dugo trn u oku multinacionalnim kompanijama – ovih su dana izazvale veliku uzbunu zbog namjere Europske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost europskih država u očuvanju genetičke raznolikosti.

Bez konkurencije
Trenutačno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta – kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih kontrolira čak 73 posto!), a velike su kompanije došle do tog rezultata tako što su pokupovale gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo, više i nemaju konkurenciju.

Međutim, kod takvih kompanija tržište sjemenja samo je sredstvo. Naime, riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida, dakle kemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja, koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima, povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti.

Autohtone sorte sjemenja, međutim, za razliku od ovih »visokoproduktivnih i intenzivnih« sorti, prilagođene su lokalnim prilikama. Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima – što više nikome ne treba posebno dokazivati – povrće i voće dobiveno iz autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva, a i nije ga potrebno štititi tolikim količinama kemikalija, jer je otpornije na bolesti, što izravno smanjuje zagađenje okoliša.
Stroge kazne
Međutim, multinacionalne kompanije u ovom slučaju očito imaju drukčije interese, koje je u ovom slučaju odlučila uvažiti i Europska komisija, koja funkcionira kao produžena ruka velikih multinacionalki i kapitala, a ne vlastitih građana.

Novi list.hr

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here