Cetinjski manastir: Duhovni stub, središte i ognjište pravoslavlja

Podelite:

Cetinjski manastir uvrstio se u kulturnu baštinu, prvenstveno pojavom Obodsko-cetinjske štamparije u XV vijeku. Na njenom ćirilo-metodijevskom jeziku srbuljske (srpske) recenzije utemeljena je sva prosvjeta, pismo, jezik, književnost, bogoslovlje Crne Gore, koje danas ugrožava najnovija dukljansko-montenegrinska ideologija, koja poriče i sveukupno istorijsko duhovno-moralno i prosvjetno biće Crne Gore.

Navršilo se 530 godina od kada je 1484. gospodar Zete Ivan Crnojević podigao manastir Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju, kao sjedište Zetske mitropolije i 520 godina Obodsko-cetinjske štamparije.

Njegovo osnivanje dešava se u epohi pada Carigrada (1453.), pronalaska štampe (štampanje Gutenbergove Biblije, 1455.) i otkrića Amerike (1492.), kada se mala Zetska država, napadnuta od moćne Osmanlijske imperije, povlačila iz ravnice oko Skadarskog jezera u teže pristupačne predjele, tražeći spas za svoj opstanak. Taj istorijski i po mnogo čemu prelomni događaj, jedan je od najznačajnijih datuma istorije Mitropolije crnogorsko-primorske i Crne Gore i zato zaslužuju kraći osvrt u godini jubileja.

Istorijat

Jedna među prvim eparhijama koje je osnovao naš prosvetitelj Sveti Sava bila je Zetska episkopija. Osnovao ju je 1219. godine, na raskrsnici svjetova i kultura, na mjestu gdje se sukobljavaju Istok i Zapad vjekovima. Od svog nastanka 1484. godine, Manastir je bio sjedište ove Episkopije, tada već Mitropolije. Bio je i ostao duhovni stub, središte i ognjište Pravoslavne Crkve Hristove u Crnoj Gori, u kojem nije prekidan kontinuitet djelovanja, iako je kroz istoriju bio na velikim iskušenjima, paljen i rušen. Od tog vremena, pa do danas, ova episkopska stolica potvrdila je svoju apostolsku misiju.

Cetinjski manastir

U Crnoj Gori teokratija je bila prisutna duže od tri stoljeća; u tom razdoblju su njome vladali pravoslavni arhijereji. Mitropolija crnogorsko-primorska i njeni mitropoliti, kao egzarsi Svetoga trona pećkoga, vjekovima su čuvali ne samo dušu naroda koji je ovdje živio, nego i njegov fizički opstanak, budući da su oni bili ne samo crkveni poglavari nego i narodne vođe – etnarsi.

Od osnivanja Cetinjskog manastira kao sjedišta Zetske mitropolije, cetinjski mitropoliti su istovremeno i njegove starješine. Među njima bilo je svetitelja, ispovjednika, mučenika, velikih pjesnika, književnika, istoričara, filosofa, prevodilaca, crkvenih organizatora i velikih državnika. Prema dosad poznatim podacima, današnji arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović je četrdeseti starješina Cetinjskog manastira od njegovog osnivanja.

Manastir, grad i država

Cetinjski manastir je jedinstven u čitavoj pravoslavnoj Vaseljeni, jer je u najtežim istorijskim previranjima zapravo bio i manastir, i grad, i država.

Cetinjski manastir između 1890. i 1900.

Među zidinama Cetinjskog manastira, pored duhovne, nalazila se i cjelokupna zakonodavna, sudska i izvršna vlast Crne Gore.

Ono po čemu se Cetinjski manastir uvrstio u kulturnu baštinu, prvenstveno je pojava Obodsko-cetinjska štamparija, prve ćirilske južnoslovenske štamparije u XV vijeku. Na njenom ćirilo-metodijevskom jeziku srbuljske (srpske) recenzije utemeljena je sva današnja prosvjeta, pismo, jezik, književnost, bogoslovlje Crne Gore, koju danas ugrožava najnovija dukljansko-montenegrinska ideologija, koja poriče i sveukupno istorijsko duhovno-moralno i prosvjetno biće Crne Gore.

Pri Cetinjskom manastiru od nastanka, pogotovo kao mitropolitskog sjedišta, radila je manastirska škola. Cetinjski manastir sa svojim starješinom – mitropolitom i monasima i u najtežim vremenima borbe za opstanak i očuvanje svetinje bio je glavni duhovno-prosvetni stožer i čuvar narodne duše, svijesti i savjesti. O tome dovoljno govori činjenica da su u XIX vijeku osnovane i radile pod okriljem Cetinjskog manastira: Osnovna škola, Bogoslovija, Gimnazija, Bogoslovsko-učiteljska škola i Djevojački institut.

Tri velike svetinje

Cetinjski manastir danas čuva svetinje od kojih su tri združene baš u vrijeme osnivanja Cetinjskog manastira, 1484: dio Časnoga Krsta, na kojem je Hristos bio raspet, desna ruka Svetog Jovana Krstitelja koja je krstila Gospoda u Jordanu i ikona Presvete Bogorodice Filerimske, koju je naslikao Sveti apostol Luka.

Svete cetinjskog manastira: rukasvetog Jovana Krstitelja, ikona Bogorodice Filermose ; foto: IN4S

Ove svetinje su živi svjedoci istorijskog događaja koji se desio prije nešto manje od 2.000 godina. One, prošavši od Sevastije i Efesa do Carigrada i Rodosa, od Jerusalima i Malte do Petrograda i Beograda, Promislom Božjim skrasile su se na Cetinju, u gradu gdje su svi hramovi posvećeni Rođenju Presvete Bogorodice.

Sveta Ruka sa dijelom Časnog Krsta pohranjena je u manastirskom hramu Rođenja Presvete Bogorodice, u kivotu Sv. Petra Cetinjskog, a čudotvorna ikona Majke Božije, zvane Filerimoska je privremeno utamničena u cetinjskom Narodnom muzeju.

Ruka Svetog Jovana Krstitelja, koja je krstila Hrista u Jordanu, i danas blagosilja one koji se pred njom krštavaju i sve one koji, poklanjajući joj se, napajaju duše svoje živonosnim vodama blagočešća u Cetinjskom manastiru.

Cetinjska obitelj ima i druge nebeske zastupnike, čije se mošti nalaze pod manastirskim svodovima. Među njima je na prvom mjestu Sveti Petar Cetinjski, Svetilnik Pravoslavlja i u svoje i u naše vrijeme, koji je ovdje, kao pastir dobri neumorno brinući o svom stadu, uzrastao „u mjeru rasta visine Hristove“ i zadobio neuvenljivi vijenac slave.

Riznica

Burna i bogata istorija ovih prostora zavještala je kroz vjekove budućim pokoljenjima crkveno blago neprocjenjive vrijednosti. Dio tog blaga se čuva u riznici Cetinjskog manastira, koja je nastala kad i sam manastir, 1484. godine.

Oktoih

Stvarana i čuvana vjekovima, riznica je živo svjedočanstvo teških vremena mukotrpnog bitisanja nekadašnje drevne Zetske mitropolije, a zatim Mitropolije crnogorsko-primorske. Riznicu Cetinjskog manastira po bogatstvu, kulturno-istorijskim i umjetničkim vrijednostima smatraju jednom od najznačajnijih ne samo u Crnoj Gori već i na širim prostorima.

Zbirka rukopisa, kao cjelina, u umjetničkom smislu je najvredniji dio riznice Cetinjskog manastira. U njoj se nalaze primjerci rukopisa koji su nastajali od kraja XIII pa sve do početka XIX vijeka.

Najstariji rukopis ove zbirke pisan na pergamentu je Izborno jevanđelje (Aprakos), pisano u vrijeme „kralja našeg Stefana Uroša“ (kralja Milutina), najvjerovatnije sa kraja XIII vijeka.

Svojim izuzetnim umjetničkim vrijednostima ističe se i likovni ukras „Divoševog jevanđelja“, pergamentnog rukopisa s početka XIV vijeka. Dragocjena rukopisna knjiga je i Cetinjski ljetopis, čiji je najveći dio pisao vladika Vasilije Petrović Njegoš, koji čuva mnoge istorijske podatke.

Riznica Cetinjskog manastira posjeduje izuzetno dragocjenu zbirku starih štampanih knjiga, među kojima su primjerci Oktoiha prvoglasnika iz 1494., iz štamparije Crnojevića, koja je radila pod svodovima Cetinjskog manastira (1493-1496).

Zbirka sadrži primjerak prve ćirilske štampane knjige iz 1491. godine, Krakovski časoslov iz štamparije Švajpolta Fiola, zatim knjige iz venecijanskih štamparija Božidara i Vićenca Vukovića, Jerolima Zigurovića, Stefana Marinovića Skadranina, Mrkšine crkve i drugih.

Brojna zbirka okovanih Jevanđelja u riznici Cetinjskog manastira sadrži reprezentativne primjerke domaćeg i ruskog zlatarstva. Riznica Cetinjskog manastira posjeduje i brojnu zbirku ikona. Najveći broj njih potiče iz XVII, XVIII i XIX vijeka.

Pored knjiga i ikona, u riznici se čuvaju zbirke obrednih predmeta, crkvenog veza, vladičanskih odeždi, gramata, pečata, odlikovanja, umjetničkih slika i drugog. U ovoj bogatoj zbirci ističu se predmeti koji se odlikuju ljepotom umjetničke i zanatske izrade kao što je izuzetni duborezni i okovani krst vladike Rufima, rad majstora Đura Čajničanina iz 1634. godine. U zbirci dragocjenosti od tekstila značajem i ljepotom umjetničke i zanatske izrade izdvaja se kruna Svetog kralja Stefana Dečanskog iz XIV vijeka, dok su u zbirci crkvenog veza posebno značajni i lijepi primjerci: epitrahilj Svetog Save iz XII vijeka i aer (vozduh) manastira Mileševe, rad dijaka Georgija iz 1660. godine.

Bogata je i vrlo reprezentativna zbirka odeždi crnogorskih vladika iz dinastije Petrovića, rađena od finog brokata sa zlatovezom. Veoma je zanimljiva zbirka odlikovanja crnogorskih vladika kao i vjenčane krune prestolonasljednika iz vladarskih kuća Petrović Njegoš i Karađorđević.

Arhiv

Pored riznice Cetinjski manastir posjeduje i izuzetno bogat arhiv u kome su pohranjena razna istorijska dokumenta. Među njima su posebno značajna ona koja potvrđuju neprekinuto trajanje i važnost Osnivačke povelje gospodara Ivana Crnojevića Cetinjskom manastiru tokom prethodnih 530 godina, što ne posjeduje ni jedna svjetovna ustanova u Crnoj Gori.

Istovremeno, ovaj kontinuitet je prirodan, ako imamo u vidu da je Cetinjski manastir temelj na kojem su sazdani Cetinje i Crna Gora.

Povodom obilježavanja 530. godišnjice osnivanja Cetinjskog manastira i 520. godišnjice Obodsko-cetinjske štamparije Mitropolija crnogorsko-primorska sa svojim Cetinjskim manastirom pripremila je monografiju o Cetinjskom manastiru prvu takve vrste u njegovoj vjekovnoj istoriji. Takođe, Mitropolija je sa drugim saizdavačima pripremila, iznoseći na svjetlost dana, reprint izdanje sačuvanog i zasad jedinog pronađenog nepotpunog primjerka drugog petoglasnog (od petog do osmog glasa) dijela Oktoiha (Osmoglasnika), štampanog u ovoj znamenitoj štampariji. Na ovaj način dat je prvorazredni doprinos obilježavanju važnih godišnjica.

Jedno od najposjećenijih hodočasničkih mjesta

U Manastiru se čuvaju i druge velike svetinje hrišćanske vaseljene. Manastir Rođenja Presvete Bogorodice, pod vječnim pokroviteljstvom Prisnodjeve, isklesao je na kamenu podvižničkog življenja još jednog svetitelja: Svetog Vasilija Ostroškog, koji je svojevremeno bio đakon u Cetinjskom manastiru i čije su i mošti jedno vrijeme boravile u njemu.

Svečanim liturgijskim unošenjem ikone 19. maja 2013, na nivou Mitropolije crnogorsko-primorske, ustanovljen je datum praznovanja mitropolita Petra II Petrovića Njegoša kao svetitelja Crkve Božje.

Stopama Svetog Petra Lovćenskog, kao i njegovog svetog strica osvećena je svaka stopa manastira. Danas, velike hrišćanske svetinje koje se nalaze u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice oko sebe sabiraju hrišćane iz cijelog svijeta, tako da je Cetinjski manastir postao i jedno od najposjećenijih hodočasničkih mjesta.

Jovan Markuš

Izvor: IN4S, Rasen

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here