Saša Nedeljković: SOKOLSKA PETROVA PETOLETKA U SAVEZU SOKOLA

Podelite:

Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije osnovan je 5 decembra 1929. u Beogradu. U
Upravi su bili : Starešina prestolonaslednik Petar; I zamenik starešine
Engelbert L. Gangl (Ljubljana); II zamenik starešine Đura Paunković (Beograd);
III zamenik starešine Lacko Križ (Zagreb); Načelnik Miroslav Ambrožić
(Ljubljana); Zamenici načelnika Miroslav Vojnović (Beograd), Dragutin Šulce
(Zagreb), Josip Jeras (Ljubljana).

Načelnica Elza Skalarjeva (Ljubljana). Zamenice načelnice Dana Ilićeva
(Beograd) Štefica Brozović (Zagreb) Joža Trdinova (Ljubljana). Tajnik Ante
Brozović (Beograd) Prosvetar dr. Vladimir Belajčić (Novi Sad) Gospodar Branko
Živković (Zemun) Blagajnik Momčilo Branovački (Beograd).
Članovi Savezne uprave bili su 1934. : Dr. Viktor Benković (Zagreb), Đura
Brzaković (Beograd), dr. Mirko Bujić (Split), dr. Hugo Verk (Zagreb), dr. Mihajlo
Gradojević (Beograd), dr. Milorad Dragić (Beograd), Momir Korunović (Beograd),
Mihajlo Mihajlović (Štip), Čeda Milić (Mostar), Hinko Nagler (Zagreb), Stevan
Nešić (Beograd), dr. Ignjat Pavlas (Novi Sad), Ivo Polić (Sušak), Vojislav
Todorović (Beograd), dr. Riko Fuks (Ljubljana), dr. Lavoslav Hanžek (Križevci),
dr. Ibrahim Hađiomerović (Sarajevo) i Švajgar Verij (Ljubljana). Zamenici
članova Savezne uprave : Dr. Vojislav Besarović (Sarajevo), Dragutin Živanović
(Beograd), Ivan F. Kovač (Beograd), dr. Ivo Ražem (Zagreb), Milan Stevanović
(Niš), Franjo Holujević (Zagreb).

Revizori računa bili su : Vlado Veselić (Zagreb), Pavao Ratković (Zagreb) i
Milan Sterkler (Ljubljana). Zamenici revizora računa : Milivoje Jelačić
(Mostar), Đuro Kantoci (Zagreb), Lazar Marković (Banjaluka), dr. Makso Obersnel
(Jesenica) i Mato Pavelić (Zagreb).
Sud časti : Dr. Joža Ravnik (Beograd), dr. Janko Olip (Beograd), dr. Branko
Cipčić (Stara Pazova) i dr. Sreta Mihajlović (Beograd). Zamenici : Luka Pešić
(Beograd), Dragomir Ilić (Beograd) i Albin Radikon (Beograd). (1)
Sokolstvo je smatralo, da u svom dotadašnjem radu nije dalo pravu meru žrtve i
pregaranja za opštu stvar. Sokoli su bili spremni da u Jugoslaviji izvrše svoj
zadatak prema narodu isto onako kao što su izvršili svoj deo dužnosti u borbama
za slobodu. Zato je na Šestoj glavnoj skupštini Saveza Sokola Kraljevine
Jugoslavije održanoj 7. juna 1936. na predlog župe Sarajevo, odlučeno da se uvede
Sokolska Petrova petoljetka, koja je trebalo da traje pet godina. Zavete su davale
sokolske jedinice i članovi sokola. Za sokolske jedinice zaveti su bili izuzetan
napor kojim je ona doprinosila Sokolskoj Petrovoj petoljetki i oduženje velikog
povesnog duga neimarima i žrtvama borbe za slobodu. Svaki soko je posle potpisa
lične zavetnice postajao Soko–zavetnik. Poneseni zavetnim oduševljenjem
Sokoli su na sve strane Jugoslavije ostvarivali svoj zavet podižući ceste,
mostove, podižući Petrove gajeve, zasađujući na desetke hiljada voćnih i
šumskih sadnica (Petrovo drvo), podižući spomenike nacionalnim borcima,
odužujući se uspomenama poginulih mučenika u svom kraju, nabavljajući ručne
apoteke, i radeći živo bez predaha i sa oduševljenjem na svim područjima
Jugoslavije, naročito na selu. Zaveti su obuhvatali sokolski rad na obuci seljaka
za savremeniji rad u zemljoradnji i u svim ostalim granama poslovanja na selu;uvođenje poljoprivrednih kultura koje više doprinose; propovedanjem
zadrugarstva i podizanjem zadruga i težnjom da se podigne blagostanje kod svakog
pripadnika sokolske čete, pa i celog sela. Zaveti su obuhvatali sokolski rad na
obuci seljaka za savremeniji rad u zemljoradnji i u svim ostalim granama
poslovanja na selu; uvođenje poljoprivrednih kultura koje više doprinose;
propovedanjem zadrugarstva i podizanjem zadruga i težnjom da se podigne
blagostanje kod svakog pripadnika sokolske čete, pa i celog sela.
Kao i rad na čuvanju narodnih umotvorina i rukotvorina, osnivanjem knjižnica,
osnivanjem guslarskih otseka, stvaranjem kulturno–prosvetnih otseka u okviru
sokolstva, osnivanjem tečajeva za nepismene, školovanjem siromašnih dobrih
učenika, organizovanjem „sokolskih sedeljki“ u zimskim danima, uvođenjem
modernih poljoprivrednih alata i sprava, sađenjem gajeva i voćnjaka, razvijanjem
pčelarstva, pošumljavanjem pustih krajeva, zdravstveno–higijenskim radom,
osnivanjem zdravstvenih zadruga, organizovanjem poljoprivrednih izložbi,
isušivanjem bara, građenjem ambara i koševa, kopanjem bunara, građenjem cisterni,
vodovoda,…. Sokoli su smatrali da će kroz zadrugarstvo dokazati svoju istinsku
brigu o ekonomskom i socijalnom podizanju sela. Opismenjavanje je bilo osnova za
dalji rad sokola. Da bi se unapredilo selo, bio je potreban pismen i prosvećen
seljak. Sokolska štampa donosila je savete stručnjaka kao što je bio Kosta
Popović, upravnik poljoprivredne škole. Župa Mostar je sarađivala sa pokretom
„Akademskog dobrovoljnog rada“ na selu, koji je osnovao profesor univerziteta dr.
Laza Popović. Prve studentske radne čete angažovane su u Jablanici. Časopis
„Sokolska prosveta“ od septembra 1937. doneo je fotografije radova na uređenju
vode u Nevesinju i završetku radova na vodi Viteškog kralja Aleksandra I
Ujedinitelja Baćina–Konjic.

Od 1936. do 1938. izgrađeno je u Jugoslaviji 110 sokolskih domova. U okviru
Sokolske Petrove petoljetke, od 1936. do 1941, izgrađena su 143 vežbališta,
podignuto 9 spomenika kao i 9 spomen–ploča, podignute 3 škole, zasađeno 95
„Petrovih gajeva“, uređeno 6 parkova … . Uspesi su podsticali sokole na nove
napore. Na poziv Sokolskog društva u Dubrovniku upučenog 1937. dubrovačkim
društvima i ustanovama da u Petrovoj Petoljetki izvrše humana djela zavetovali
su se: 1) Pododbor društva Kneginje Zorke pomagaće starce i starice u domu na
Posatu i o Uskrsu će svake godine obući 15 siromašnih đaka osnovnih škola; 2)
Državna Pomorska trgovačka akademija uzgajaće đake u sokolskom duhu …; 3)
Lječničko udruženje sprema se održavati pučka predavanja; 4) Ženska zanatska
škola osnovaće fond za siromašnu djecu; 5) Vatrogasna četa nabaviće neke
vatrogasne sprave, povećati broj izvršujućeg članstva i širiti ljubav i slogu po
načelu „Brat je mio koje vjere bio“; 6) „Nova Jugoslavija“ zasadiće 1.000 komada
borovih sadnica na Srđu. Osnovaće „fond kralja Petra II“. Po okolnim selima
sokolske čete su se zavetovale da će podizati sokolske domove, spomen česme,
spomenike. (2).

U Metkoviću je 11 jula 1937. položen kamen temeljac Sokolskog doma. Varoš je
bila iskićena zastavama. Svečanosti su prisustvovali vlasti, zamenik starešine
župe Mostar, delegati okolnih sokolskih društava i četa i predstavnici
udruženja i ustanova. Bio je prisutan pravoslavni paroh, dok se rimokatolički župnik kome se društvo obratilo zbog osvećenja doma nije odazvao pozivu. Bila je
odsutna i opštinska uprava. Govorio je stareina društva dr. Košćina o pozivu
sokolstva i značaju Sokolske Petrove petoljetke. U temelj doma je postavljena
povelja, ispisana na pergameni: “Izvršavajući svoj zavet u prvoj godini Sokolske
Petrove petoljetke – 1936 – 1941. god.– u slavu Boga, za poj duše Kralja Mučenika
Aleksandra I, sretan i dug život mladoga nam Kralja Petra II, sjaj i veličinu
Jugoslavije, Sokolsko društvo u Metkovićima, danas 11 jula 1937 ovom domu, kao
trajnom spomeniku Kralju Petru I Velikom Oslobodiocu — doprinosom građana,
svojih članova, brigom i trudom Upravnoga odbora i Odbora za gradnju doma
…”Starešina je položio i uzidao diplomu u temelje doma, … . (3)
Pred Sokolskim domom 5.9.1937. svečanim paljenjem zavjetne baklje otvoren je
ulazak u drugu godinu Sokolske Petrove Petoljetke. Kuće B. Banca, Račića kao i
svih ostalih bile su ukrašene i osvetljene. Mjesto iskićeno zastavama i
zelenilom pratilo je povorku sokola, vojske i građanstva predvođenu sa
Cavtatskom Diletantskom Muzikom do crkve Sv. Nikole, gdje je održano svečano
blagodarenje. U sokolani je zatim održana svečana sednica sokolskog društva uz
prisustvo svih prestavnika vlasti i škola, društava i ustanova. Rođendan kralja
Petra II proslavili su sokoli 1937. u Cavtatu, Opuzenu, Suđurđu na Šipanu (4)
Sokolsko društvo Voćin (župa Osijek) priredilo je 1939. u okviru Petrove
petoletke higijensku izložbu u svojoj sokolani. Izložbu su posetili svi
pripadnici društva i oko 450 nečlanova. Društveni lekar održao je predavanje o
anatomiji, tuberkulozi, alkoholizmu, a za majke još predavanje o nezi i ishrani
deteta. Izložba je bila namenjena prvenstveno članovima seljacima, da se putem
njih dođe do vidnijeg higijenskog napretka sela (5). Drugi svetski rat je presekao
sve sokolske aktivnosti.

Saša Nedeljković za Vidovdan

Napomene :
1. Uredio Ante Brozović, „Sokolski zbornik“, Godina I, Beograd 1934, str.I,II;
2. Nikola Žutić, „Sokoli“, str. 168, 170, Beograd 1991; „Dubrovačke vjesti",
str. 4, br. 47, 26 novembra 1938 „Dubrovnik“; „ Petrova Petoljetka u
društvima i ustanovama“, str. 4, „Dubrovnik“, br. 39, 23. Oktobar 1937,
Dubrovnik; Radmilo Grđić, „Delo i žrtva“, str. 267, 268–272, „Sokolska
prosveta“, br. 7, septembar 1937, Beograd;
3. „Osvećenje temelja Sokolskog doma u Metkoviću”, „Sokolski glasnik“,
Beograd, 24 juli 1937, br. 23, str. 8;
4. „Kraljev rođendan u Cavtatu“, „Dubrovnik“, br. 33, Dubrovnik , 11
septembar 1937, str. 2;
5. „Bratstvo, br. 4, Osijek, 15 aprila 1939, str.

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here