Hrvati kukaju kako Srbija može nesmetano da kupuje oružje po svetu

Podelite:

Direktor Instituta za strateške studije u Vašingtonu Gregori Kopli izjavio je da kada bi se Srbiji vratio onaj deo Kosova, gde je većinsko srpsko stanovništvo i kada bi bio napravljen koridor do zapadne Albanije, kako bi Srbija dobila izlaz na more, što je američki predsednik Truman i zahtevao 1919. godine, onda bismo imali dobitnu kombinaciju između Srbije i Albanaca, bilo onih sa Kosova, bilo onih iz Albanije
E sad, pošto komunikacije gotovo da i nema između Prištine i Beograda, mislim da tu treba aktivno da se uključi međunarodna zajednica, verovatno SAD, koje bi na taj način pokazale svoju snagu, moć i prestiž ovđe na Balkanu, kazao je Kopli.

Komentarišući sitauciju na Kosovu, direktor Instituta za strateške studije u Vašingtonu kaže da u ovom trenutku lideri na Kosovu su shvatili činjenicu da jednostavno ne mogu da naprave državu Kosovo da zavisi sama od sebe, tako da i njima ”cure opcije” vrlo brzo.

– Videli smo svi nedavno da je premijer podneo ostavku, kako bi se odazvao pozivu Suda u Hagu zbog ratnih zločina. Problemi se, kada je samo Kosovo u pitanju, neće tako lako i samo rešiti. Međunarodna priznanja Kosova od strane država širom sveta su praktično iznuđena pritiskom i uticajem SAD-a, posebno pod Klintonovom administracijom, pa i onim poslije njega.

KOALICIJA RASELJENIH LICA SA KIM: Glasajte za Srpsku listu, samo slogom naš narod može da zaštiti svoje interese!

Sada smo došli u fazu, kaže Kopli, da države povlače priznanja.

Naveo je da je dosta vremena proveo ovde tokom 90-ih godina, prateći razvoj situacije dok je rat trajao, a pratio je i situaciju na Kosovu.

– Da se razumemo, Kosovo se više neće vratiti pod okrilje Srbije, kao što je to nekad bilo. Naš kolega Darko Trifunović je izneo nedavno plan zamene ili razmene teritorija, u zamenu za priznanje i to je po meni veoma razumno. Albansko stanovništvo i OVK su oduvjek imali želju da se ujedine sa Albanijom. To je vrlo moguće i moglo bi da bude priznato od strane međunarodne zajednice. Opet, kada bi se Srbiji vratio onaj deo KiM, gde je većinsko srpsko stanovništvo i kada bi bio napravljen koridor do zapadne Albanije, kako bi Srbija dobila izlaz na more, što je američki predsjednik Truman i zahtevao 1919. godine, onda bismo imali dobitnu kombinaciju između Srbije i Albanaca, bilo onih sa Kosova, bilo onih iz Albanije. E sad, pošto komunikacije gotovo da i nema između Prištine i Beograda, mislim da tu treba aktivno da se uključi međunarodna zajednica, verovatno SAD, koje bi na taj način pokazale svoju snagu, moć i prestiž ovđe na Balkanu – kazao je Kopli.

(VIDEO) MILENA IVANOVIĆ: Ksenija Božović je uvek bila uz Olivera, a sada prolazi kroz pakao kroz koji sam i ja prošla!

Prema njegovim rečima, SAD to moraju da urade, neophodna im je baš ova prilika, isto kao i Srbiji i Albaniji.

Ono što Srbija želi i treba da bude, to je jedan moćan most između istoka i zapada. Po meni, to je velika prilika za Srbiju da postane pravo raskršće Balkana. Srbija i Srbi moraju da imaju veliku, pravu, dugotrajnu strategiju, što u ovom trenutku nema. Ne verujem i ne mora da znači da Srbija treba da vidi sebe u EU ili da ima bliske odnose sa NATO-om. Srpska uloga treba da bude takva da Srbija bude Srbija. Srbi u ovom trenutku, ponovo moraju da veruju sami u sebe, jer koliko sam ja upoznao Srbe, oni su vrlo jedinstveni, koji kad su ujedinjeni mogu da učine velike stvari, ali samo izaberu li pravi put. Uzmite primer Nikole Tesle i on je samo jedan od na hiljade primera svjetski priznatih ljudi. Srbima upravo to treba, neko ko će da bude i srpski i svetski – zaključio je Kopli.
Politički ne, jer to mjesto ipak pripada Albancima. Politički Srbiji taj zasad propagandni rat s RH nije u prvom planu, jer su Amerikanci odlučili nanovo “formirati” zapadni Balkan. Predsjednik Trump odredio je kao provoditelja novog “pax americana” više no iskusnog Matthewa Palmera, kojeg u Beogradu već slave jer je srpski zet i podilazi im izjavom da bi u penziji rado živio između Beograda i Crne Gore gđe ima kuću. Dan uoči njegova dolaska, ne slučajno, srpski mediji lansirali su nevjerojatnu priču, koja je valjda tek patka, a govori o “nepristojnoj šok-ponudi iz Washingtona”. Prema njoj, u zamjenu za priznanje Kosova, Trump nudi Srbiji eskadrilu od 14 novih F-16, 10 milijardi dolara za infrastrukturu i ubrzan ulazak u EU,najkasnije do 2024. Patka ili ne, činjenica jest da nas je Trump već navikao na nevjerojatne poteze, a da je SAD-u stalo Srbiju oteti iz ruskog zagrljaja. I premda Vučić sada objašnjava kako se moraju naoružavati jer se Hrvatska “strahovito brzo naoružava”, to o Hrvatskoj nije točno. Prvo nam je propala relativno jeftina nabava moćnih izraelskih F-16 pa je osnovano povjerenstvo čudnovatog sastava koje bi trebalo pronaći “nešto”, a na vidiku nisu vojne nabave koje bi bile usporedive s onima u Srbiji. Nedavne i najavljene vojne nabave RH vrlo su skromne. Njemačke Panzer haubice još nisu umrežene, helikopteri Kiowe imaju tek osnovni komplet protuoklopnih raketa Hellfire, izraelske borbene kupole za Patrije kasne, no riječ je tek o osam kupola i nabavi tek po nekoliko raketa Spike. Premda je HRM dugo i dobro istestirala OOB 31, moderni ophodni brod sagrađen u Brodosplitu i poslala o njemu izvještaj MORH-u u superlativima, narudžbe za gradnju ugovorene serije brodova zastale su u nekoj ladici i nema nastavka gradnje. Primjetno je da su MORH i njegov donedavno ambiciozni ministar Krstičević stali u mjestu.

Nakon propasti izraelskog deala s avionima Krstičević je očito “u kazni” i u Plenkovićevoj Vladi su mu “izbili zube”. A u Beogradu slave. Kad se analizira zadnje tri godine, sad već postaje jasno da su Krstičeviću ionako dali da provodi tek neke “političke” projekte. Dali su mu da digne samopouzdanje vojsci, podigne plaće, odobrili su mu projekt povratka vojske u gradove na granici i Vukovar, ali sve je drugo stopirano. Ideja o povratku obveznog vojnog roka, avioni, stopirani su u trenucima medijske histerije. MORH sada može organizirati tek nabavu donjeg rublja, trenirki, tenisica, dok jake vojne sustave nitko ne spominje. Za razliku, Srbija nastavlja ozbiljno naoružavanje, o čemu svjedoči i to da u Moskvu za ambasadora šalje Miroslava Lazanskog, koji će organizirati nove nabave. RH po vojnoj opremljenosti tako klizi prema 1991., kada je Srbija bila 10 puta moćnija od nas. Opet za razliku, koliko je našu politiku briga za HV i nacionalnu sigurnost, pokazuje i to što tu temu nije još dodirnuo nijedan od predsjedničkih kandidata.

vecernji.hr

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here