KECMANOVIĆ: Dodik u Vatikanu, strepnja u Sarajevu

Podelite:

Odavno nešto nije toliko nasekiralo „muslimansko Sarajevo“ kao posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Vatikanu

Šta su rimski papa i predsjedavajući BiH dugo dogovarali u Vatikanu, a nisu htjeli da ih čuju Šefik i Željko? Odavno nešto nije toliko nasekiralo „muslimansko Sarajevo“ kao posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Vatikanu. Umjesto da se najviše obraduju što je globalno uticajna Sveta stolica ugostila prvoga u BiH, prijestoni bošnjački bosnoljubi pronašli su više toga što im sreću kvari, a portal BHDijaspora.net podsjetio je 6. maja na taj „skandal“.

Papa pozvao samo prvog među jednakima, a ne cijelo trojno Predsjedništvo. Poziv je uputio baš tokom osam mjeseci srpskog predsjedavanja i to baš njima najomraženijem predsjedavajućem? Ali, o njemu su na Baščaršiji već iscrpili sve negativne kvalifikacije, a o katoličkom poglavaru iza koga stoji milijardu vjernika nije opet baš zgodno.

Relativno kasno i nezgrapno oglasio se Šefik Džaferović izjavom da „Predsjedništvo BiH nije dalo predsjedavajućem saglasnost za odlazak u Vatikan“. Prvo, po poslovniku o radu Predsjedništva takva saglasnost mu nije bila ni potrebna. Drugo, takav stil ponašanja u vrhu BiH inaugurisao je još Alija Izetbegović kada je, kao prvi predsjedavajući, krajem ’90. otputovao na kongres Konferencije islamskih zemalja u Istanbul, a da o tome nije ni obavjestio Koljevića i Plavšićevu. Treće i najvažnije, Džaferović je u svoje i u ime drugog bošnjačkog predstavnika, Komšića, indirektno saopštio da bi papin poziv odbili. Sarajevski novinari su ga, valjda zbog nacionalne bolećivosti, poštedili neugodnog pitanja – zašto?

Reis efendija Husnija iskoristio je Šefikov netaktičan istup da i on nešto svoje prigovori papi. Veli da papa prima predsjedavajećeg Predsjedništva koji neće da potpiše ugovor sa Islamskom vjerskom zajednicom o neradnim prazničnim danima, a potpisao je sa pravoslavcima i katolicima.

SAGOVORNICI ZA DRUGU PRILIKU
Radi se o tome što bi prema islamskom kalendaru vjerujući Bošnjaci, što za dva bajrama, što petkom za džumu, što za iftar i sehuru, što za hadž, plus za državne praznike i godišnji odmor, dobili pravo da ne rade četiri mjeseca u godini. Uzgred, takav aranžman, koji bi diskriminisao pravoslavne i katolike, odbio je da potpiše prethodni sastav Predsjedništva u kome su bili Ivanić i Čović. Zašto to efendija Kavazović prebacuje papi, teško je odgonetnuti.

U prethodnu posjetu Vatikanu zaista su išli zajedno Čović, Ivanić i Izetbegović, iz čega se može zaključiti da je protokol Svete stolice znao da BiH ima trojno Predsjedništvo. Zašto je papa Franjo ipak zaobišao Džaferovića i Komšića i da li ih je„ignorisao“ u paketu ili za svakog ima posebne razloge?

Vatikanskoj diplomatiji sigurno nije promaklo da bi članovi Predsjedništva prema Ustavu BiH trebalo da budu nacionalni predstavnici, a da Komšić nema legitimitet hrvatskog naroda, kao i da Džaferović nema odgovarajući renome u Bošnjaka. Elem, da su obojica, možda, sagovornici za neku drugu priliku.

Šefik Džaferović i Željko Komšić, članovi Predsedništva BiH

I uzevši zasebno, Komšić ne može biti po volji Svetoj stolici jer je, zlouptrebom izbornog zakona u FBiH, zajedno sa muslimanima uvrijedio katolike u BiH. A na to je već burno negodovala biskupska konferencija na čelu sa kardinalom  Puljićem. Takođe, uzevši zasebno, Džaferović, uprkos visokoj funkciji još nije uspio da izađe iz sjene svoga stranačkog mentora Izetbegovića, a već je pao u sjenu kolege po funkciji Komšića, koji agilno ispunjava očekivanja svoje bošnjačke izborne baze.

Protokol je možda nalagao da papa Franjo ugosti svu trojicu odjedared, ali mu je dozvoljavao i da blagonaklono pretpostavi da bosansko trojstvo diše jednom političkom dušom i da mu je prvi među jednakima dovoljan sagovornik. Ili mu je državni sekretar Parolin došapnuo:„Bolje tako nego da nam se ovdje posvađaju!“

MOST KA BEOGRADU
Na stranu sve ostalo, šta li je papa razgovarao sa predsjedavajućim BiH i to čak dva puta duže od uobičajenih 20 minuta? Da li je to ukazuje na naknadno proširenje dnevnog reda? Da li na produbljivanje predviđenih tema? Da li na važne dogovore u četiri oka o BiH?

Predsjedavajući BiH je pred odlazak u Vatikan, izjavio da Papi nosi pozdrave od patrijarha Irineja i da će ga upoznati sa projektom Donja Gradina – spomen područja srpskim žrtvama ustaških zločina.

Papa ga sigurno nije zbog toga zvao, i vjerovatno je imao na umu Banjaluku kao most ka Beogradu, gdje su i njegovi papski prethodnici prepoznali vrata ka pravoslavnom Istoku i ekumenizmu. Na liniji otvaranja tih dugo zatvorenih vrata, papa je ubrzo nakon Dodikove posjete dao izjavu o dugoročnijem zamrzavanju kanonizacije Stepinca.

U toj priči oba bošnjačka predstavnika bili bi čist višak. Ali, brine ih da je u Vatikanu, njima iza leđa, bilo riječi i o bošnjačkom hegemonizmu, izbornom  zakonu, islamskom terorizmu, vehabijama i sl. No, šta ako je papa naprosto želio da o Dodikovoj politici čuje iz prve ruke, mimo anglosaksonske protestantske propagande?

To bi bio i najveći papin grijeh u očima bosanskih muslimana, ali on je po definiciji božji namjesnik na zemlji i ne mora da se ispovjeda Šefiku i Husniji.

Predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik sa papom Franciskom, Vatikan, 26. april 2019.

Milorada im je zalud i pitati jer su bili protiv njegovog odlaska u Vatikan. Zato na onom svom portalu citiraju neki nepoznat italijanski izvor da je „papa podržao srpskog separatistu protiv katolika“.

Bošnjaci znaju da nije tako, ali vole kada drugi kažu.

Nenad Kecmanović

Izvor Sveosrpskoj.com

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here