MARKO MILAČIĆ: Ako im smetaju Srbi, smeta im i Njegoš!

Podelite:

Nije li, recimo, Njegoš, usred Katunske nahije, usred Cetinja, stvarao modernu srpsku nacionalnu ideju? Nije li on utemeljio kosovski mit. Ko ima problem sa tim, ima problem sa Njegošem. Kome smetaju Srbi, smeta im Njegoš. A kome smeta Njegoš, smetaju mu temelji Crne Gore. Anti-srpska politika je anti-crnogorska

Razgovarao: Đorđe Bojanić

Poštovani g. Marko Milačiću, Vi ste lider političke organizacije „Otpor beznađu“ i osnivač Pokreta za neutralnost Crne Gore, drago mi je da ste pristali da date intervju za sajt Srpska istorija. Kako Vi danas vidite srpsku nacionalnu ideju?

-Pogledajte, recimo, Crnu Goru pa ćete dobiti odgovor na to pitanje: od Njegoša, jednog od najmarkantnijih modernih utemeljivača te ideje, par vjekova kasnije došli smo do sveprisutne anti-srpske, zvanične ideologije, i to upravo iz njegove, svjetovne fotelje. To nije niti slučajno, niti produkt samo domaćih faktora porobljavanja i uništavanja duha: riječ je o projektu iskorjenjivanja naroda. Crna Gora je lakmus papir, a ideja je regionalna: cijeli prostor na kome živi isti narod, u Crnoj Gori je on dvoimen, mora biti destabilizovan, pocijepan i razdijeljen.

Nasilno uvođenje Crne Gore u NATO imalo je za cilj ne samo atlantizaciju Crne Gore, već i regiona, to je poslednja stepenica ka atlantizaciji Srbije, kao najvažnijeg regionalnog igrača. Zato je sada od vanredne važnosti da se Srbija odupre pritisku i očuva i unaprijedi poziciju neutralnosti.

Da li je politička elita srpskog naroda u Crnoj Gori izdala Srbe, čestite Crnogorce, koji nisu promenili svest i razum?

-Nije izdala, čini mi se da je to prejaka riječ, ali dominantno ne želi da se modernizuje, promijeni načine borbe i strategije, pa tako, čini mi se, već zaostaje za vremenom, i, još važnije, idejama koje prijete da ciljano unište identitet Srba u Crnoj Gori. Od suštinske važnosti jeste da se borba za poštenu Crnu Goru – a tu spada i borba za pošten i nediskriminatorski odnos prema Srbima –osavremeni i da se unese novi duh u takve napore.

Nije dovoljno viknuti „Srbi su ugroženi“, potrebno je raditi konkretno, povezivati se i na Zapadu, modernizovati političku ponudu koja se bavi tim pitanjima, uključiti mlade ljude, osvježiti čitavu retoriku. Sve mi se više čini da je naš problem danas više estetika, nego etika.

Koliko je danas teško biti Srbin u Crnoj Gori?

-Moderno bi bilo, i ne netačno, reći da je u Crnoj Gori danas teško svakome ko nije lopov i kriminalac, ko pošteno živi, a ko, dodatno, kritikuje vlast, ko je nezadovoljan. Bez obzira na nacionalni predznak. To bi bilo u duhu građanističke uravnilovke i demagogije, i, ponavljam, ne bi bilo netačno. Ali to je samo građanistička površina, koja je, istovremeno, uz pomenutu tačnost, ipak dio jedne šire prevare. Maske.

Srbi, što je, uzgred, sinonim za Crnogorce – riječ je o istom dvoimenom narodu – su najugroženiji. Tu ne govorim o apstraktnim kategorijama već čisto statistički: kada pogledate koliko su Srbi zastupljeni u državnoj administraciji u odnosu na zastupljenost u stanovništvu, a ta obrnuta srazmjera je vrišteća; kada pogledate koliko ljudi govori srpski jezik, a on se uništava; kada pogledate koliko ljudi vjeruje Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a ona je meta zvanične šikane; kada pogledate državne i privatne medije u kojima se Srbi demonizuju; kada, najprostije, kročite u Crnu Goru. Zvanična politika je u Crnoj Gori anti-srpska, i to je projekat koji je direktno povezan sa projektom atlantizacije ove zemlje i iskorijenjivanjem ovog naroda.

Kako biste ocenili odnos Srbije prema sunarodnicima u Crnoj Gori?

-Mora biti angažovaniji i snažniji. Ipak, srećna okolnost, kojoj sam posvjedočio prisustvujući početkom avgusta sastanku u Novom Sadu na poziv predsjednika Vučića, gdje su bili predstavnici Srba iz regiona, jeste da se svijest o tome budi. Nadam se da neće ostati na riječima i da ćemo skupa ozbiljno poraditi na osavremenjavanju i unapređivanju i tog odnosa.

Ne mali dio odgovornosti za odnos o kome pitate jeste i na nama u Crnoj Gori.

Šta mislite o politici Mila Đukanovića i ulasku Crne Gore u NATO, znam da ste hapšeni i privođeni zbog paljenja NATO zastave?

-Najkraće: jedna ogromna, trodecenijska prevara mog naroda i moje zemlje, uz presudnu podršku Vašingtona i Brisela.

U Crnoj Gori oseća se želja pojedinaca da Srbi kao narod nestanu, zašto je to tako?

-Svakoga boli svjedok njegovih zlodjela. Svaki Srbin živi je svjedok onoga što Đukanović i njegovi žele da izbrišu, a to je da su Srbi i Crnogorci jedan isti narod. Zvanična politika u Crnoj Gori jeste da si veći Crnogorac što si manji Srbin, a da bi se to cementiralo najlakši način jeste potpuno uništiti identitet onih koji svjedoče da to nije tako, da smo isti narod, da je nemoguće da jedna ista majka rodi dvoje djece od kojih je jedan zakleti Srbin, a drugi beskompromisni Crnogorac.

Uz to, Srbi su dominantno najsnažnija i najlojaknija prepreka toj domaćoj i stranoj atalntističkoj prevari, gruboj natoizaciji Crne Gore. Kao takvi, smetaju kreatirima takvih politika.

Da li se slažete da su Crnogorci deo Srpskog naroda, dakle, nisu narod, već lokalni, geografski i regionalni pojam (odrednica), statusno izjednačeni sa Šumadincima, Kosovcima, Ličanima, Dalmatincima, Mačvanima… ili imate drugo gledište i stav po pitanju Crnogorci?

-Mi smo, Crnogorci i Srbi, isti narod, bez obzira na svo aktuelno nasilno podvajanje ovog naroda, koje je u nekim momentima dovedeno do stepena fašizacije pri-pejd Montenegrina. To je proces koji ne smijemo potcijeniti i na koji moramo mudrom, emancipatorskom i osavremenjenom politikom – prije svega istine i ljubavi – dugoročno odgovoriti.

U biti, sve je to isti narod, sa svojim posebnostima. Ja sam Crnogorac, ali sam, istovremeno, i Srbin, i ja to vidim samo kao bogatvstvo, kao dva lika jedne iste duše, istog bića. To je na liniji tradicije Petrovića, koja je dio mog političkog i ljudskog koda.

Nije li, recimo, Njegoš, usred Katunske nahije, usred Cetinja, stvarao modernu srpsku nacionalnu ideju? Nije li on utemeljio kosovski mit. Ko ima problem sa tim, ima problem sa Njegošem. Kome smetaju Srbi, smeta im Njegoš. A kome smeta Njegoš, smetaju mu temelji Crne Gore. Anti-srpska politika je anti-crnogorska.

Ko su vam književni uzori? Šta biste preporučili našim čitaocima da obavezno pročitaju?

-Kao i Sioran i ja sam, ne baš kao on – sedam puta, više puta čitao Dostojevskog. Neka čitaju njega: od Krotka do Idiota i nazad.

Šta biste poručili narodu u Srbiji u jednoj rečenici?

-Sačuvajte iskru slobode: trebaće vam pred naletom NATO-saveza koji se uveliko vraća, sada ne sa štapom već sa šargarepom, na mjesto zločina, politika neutralnosti je suštinsko pitanje slobode i suvereniteta, možda i opstanka Srbije.

 

Srpska istorija

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here