Miraš preuzima štafetu od ukrajinskih raskolnika

Podelite:

Raskolničke strukture u Ukrajini i Crnoj Gori razmišljaju istovetno, zalažući se za princip etnofileizma, pa nije iznenađenje što samozvani mitropolit tzv. Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić s nestrpljenjem očekuje da Carigrad dodeli autokefalnost nekanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi.

Patrijarh raskolničke Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije Filaret Denisenko, kojem je Carigradska patrijaršija odlučila da ukine anatemu i sve zabrane koje mu je uvela Ruska pravoslavna crkva, još 2010. godine boravio je u Crnoj Gori kao gost Dedeića. Nakon služenja zajedničke liturgije sa sveštenstvom NVO Crnogorske pravoslavne crkve, patrijarh Filaret se na konferenciji za štampu u Podgorici obratio crnogorskoj javnosti.

„Ukrajinska i crnogorska crkva se danas nalaze u istom položaju. One su sebe proglasile za autokefalne, ali druge pravoslavne crkve, uključujući Rusku i Srpsku, ne priznaju nas kao autokefalne. Zato mnogi postavljaju pitanje imamo li pravo na autokefaliju ili ne? Ukrajinci su narod, kao što su i Crnogorci narod. Stoga imamo pravo na autokefalije svojih crkava“, rekao je Filaret.

Kao drugi razlog za to naveo je postojanje države. „Dok je Ukrajina bila u sastavu ruske ili sovjetske države, onda smo bili u sastavu Ruske crkve. Tako i Crna Gora — dok je bila u Jugoslaviji, postojala je jedna crkva, a kada je Crna Gora postala država u skladu sa tradicijom i 34. apostolskim pravilom, crkva Crne Gore je postala autokefalna“, obrazlagao je, između ostalog, Filaret.

Po istom kalupu razmišljaju i u tzv. Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

„Ukrajina je nezavisna država, a Ukrajinci narod koji je već imao svoju crkvu. Zato i imaju pravo na njenu samostalnost, što je u skladu sa vaseljenskim kanonima. To je stav i Vaseljenske patrijaršije i patrijarha Vartolomeja“, kazao je Miraš u intervjuu za portal Radio-televizije Crne Gore.

Pada u oči da se raskolničke strukture u Ukrajini i Crnoj Gori u crkvenom smislu iz sve snage zalažu za princip etnofiletizma, po kojem bi granice država automatski trebalo da budu i granice (teritorije) pomjesnih crkava. Ako se ostavi po strani činjenica da je ovakvo razmišljanje kroz istoriju bilo nespojivo sa ustrojstvom Pravoslavne crkve, mora se priznati da bi na logici po kojoj bi svaki narod i država trebalo da imaju svoju zasebnu (pravoslavnu) crkvu, redom pozavidjeli svi zapadni geopolitičari.

Tu se čitava stvar sa crkvenog konačno vraća na teren politike, što suštinski i jeste od samog početka. Naime, nakon pada Berlinskog zida, koji je označio početak procesa raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije, rođeno je mnogo novih država i nacija na tlu Evrope. Sem uvođenja demokratije i građanskih prava, NVO i MMF-a, kao i pokušaja usisavanja gotovo svih država bivšeg istočnog lagera u NATO, Zapad je očigledno procijenio da posao nije do kraja završen sve dok se novonastalim nacijama i državama ne obezbijedi i duhovna „samostalnost“.

Ako se nakratko prisjetimo Hantingtonove teze o „Sukobu civilizacija“, nije teško zaključiti da je upravo pravoslavna civilizacija trenutno na velikom udaru i u iskušenju. Ovog su u potpunosti svjesni i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što potvrđuju riječi paroha kotorskog protojereja stavrofora Momčila Krivokapića da bi planove Zapada bilo nemoguće dovršiti bez otvorenog raskola u pravoslavlju.

„Kada je pao Berlinski zid, Zbignjev Bžežinski je rekao: ’Završili smo sa SSSR-om, preostaje nam pravoslavlje kao najveći neprijatelj‘“, podsetio je kotorski paroh, ocjenjujući da Zapadu smeta pravoslavlje kao nosilac Istina.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je u intervjuu za ruski „Prvi kanal“ istakao da pokušaji Carigrada da Ukrajinskoj crkvi dodijeli autokefalnost nijesu samo usmjereni protiv Rusije, već „u suštini protiv pravoslavlja“.

„Uspjeli su iz tih krajeva da razjedine sve. Samo je još pravoslavna crkva ostala. I sad se te sile spremaju da razjedine i pravoslavnu crkvu, a uspjele su da u tome iskoriste drevnu Carigradsku patrijaršiju, da bi ona primenila pravo koje joj je pripadalo u carskim vremenima. U bici za Ukrajinu, tj. u podrivanju temelja Rusije vidi se ruka Amerike“, kazao je mitropolit Amfilohije.

U međuvremenu, iz Ukrajine već stižu glasovi da bi carigradski patrijarh Vartolomej trebalo da doputuje u Kijev kako bi lično uručio tomos o autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, što je u TV emisiji ispred kabineta ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka otkrila njegova predstavnica Irina Lucenko.

Takav potez bez presedana i definitivno bi do kraja ozvaničio sveopšti raskol u pravoslavlju sa nesagledivim posledicama po jedinstvo istočne crkve. Naravno, čitava operacija bi, što je i cilj, u prvom redu najviše pogodila pravoslavnu crkvu sa eparhijama na postsovjetskom i postjugoslovenskom prostoru, odnosno Rusku i Srpsku. U javnosti je bilo dosta priče o tome na koji način bi se to sjutra odrazilo na tenzije koje se tiču crkvene imovine RPC i SPC u Ukrajini, odnosno Crnoj Gori.

Sputnik

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here