Трамп је на путу да Бајдена победи с већом разликом него Хилари Клинтон

Поделите:
Pozitivan trend u anketama pokazuje kako bi Donald Trump na dan izbora mogao ostvariti ne samo uvjerljivu elektorsku pobjedu, već i dobiti većinu svih glasova

Narednih desetak dana čitav će svijet s povišenom pozornošću pratiti izbore za Bijelu kuću, koji će se održati 3. studenog. Tko će pobijediti – Biden ili Trump? To je “pitanje za milijun dolara” o kojem se vode rasprave na televiziji, pišu analize u novinama, žučno diskutira na društvenim mrežama. Kao što je i očekivano, svatko o tome ima neko svoje mišljenje i želi dati svoj doprinos “dijalogu čovječanstva” o stvari koja, izgleda, nikoga ne ostavlja ravnodušnim – tko će biti najmoćniji čovjek na svijetu?

Otuda ne čudi što, kod tako visokih emotivnih uloga i u atmosferi povišenih strasti, stavovi o tome idu do nepomirljivosti. Tako vidimo kako su se formirala dva tabora, gdje svaki tabor ima svoje, potpuno odvojene, paralelne slike stvarnosti. To je situacija koja podsjeća na onaj eksperiment u kojem se na podu sobe nacrta broj 6, koji onaj na drugoj strani sobe vidi kao 9. Kada bi bilo stvarnog dijaloga oni bi ubrzo uvidjeli kako su i jedan i drugi u pravu iz svog kuta. Ironija je u tome da društvene mreže, umjesto da budu globalna arena u razmjeni mišljenja, samo pojačavaju ovu isključivost i ljude još više zakopavaju u ideološke rovove. One nas, po pravilu, povezuju s ljudima sličnih uvjerenja i stavova, pa tako dobijamo zatvorene virtualne komune istomišljenika koji se međusobno potiču u isključivosti i gluposti, a ne dijalošku situaciju koja bi nas potaknula da učimo od neistomišljenika. Od istomišljenika se ionako nikad ništa nije moglo naučiti, jer znamo da svaka kovanica ima svoje lice i naličje. Stvar ne čine lakšom ni tradicionalni mediji, koji su se u ovoj situaciji mahom odlučili za agitaciju u korist kandidata ljevice. Zbog toga iz suprotnog tabora stalno stižu pritužbe za “fake news”. Ali, ta situacija za desne predstavlja i svojevrsni blagoslov, jer oni tako dobijaju širu sliku stvarnosti. Naime, desni vide to što vide, ali vide i ono što vide lijevi, jer im tu sliku prenose mediji. Lijevi su, pak, lišeni te šire perspektive upravo zato što im mediji potvrđuju njihovu sliku stvarnosti i tako ih drže zatvorene u ideološkom “balonu”. Upravo je ta šira perspektiva razlog zbog kojeg je desna opcija potencijalno pobjednička, jer ideja koja sebe zatvara u tor i odvaja od stvarnosti ne može pobijediti. Zbog toga smo imali situacije, poput prve Trumpove pobjede ili Brexita, u kojoj se lijevi iznenade kada vide kako im se svijet ruši pred očima, a potom smišljaju čitavu silu izgovora kako bi objasnili svoj očaj i kratkovidnost. Kada bi za uspjeh neke ideje bilo dovoljno pristati na vladajuću dogmu, kameleoni i papige bi bile najpametnije životinje.

Postoji čitav jedan kontinent stvarnosti koji lijeva strana uopće ne vidi. Kako ne bismo opet došli u situaciju globalnog iščuđavanja i masovnog nervnog sloma na ljevici, pogledajmo na trenutak kako stvari oko američkih izbora izgledaju iz tog šireg kuta, koji je danas mnogima potpuno nevidljiv. Zato ću ovdje pokušati bar taksativno navesti dio te stvarnosti koja govori u prilog tome kako je Trump na putu da ostvari pobjedu nad Bidenom s većom razlikom nego protiv Hillary Clinton, a koju nam mediji inače ne prenose. Koliko se demokrati u potpunosti oslanjaju na moć medija vidljivo je već iz toga što Biden gotovo da i ne drži skupove i nemaju terensku kampanju. Tako svako malo imamo situaciju u kojoj njegova kampanja oglašava “stanku”, dok Biden poruke pristalicama uglavnom šalje iz podruma svoje kuće. Kao da su sve karte bacili na epidemiju korone, nadajući se kako će zemlja biti u karanteni, pa nisu ni formirali timove za terenski rad, ali im se taj plan izjalovio, pa su ostali bez kampanje “od vrata do vrata”. S druge strane vidimo ogroman entuzijazam na velikim skupovima koje organizira Trump širom zemlje, po pravilu nekoliko njih u jednom danu. Zanimljivo je kako jedna četvrtina ljudi na tim skupovima nisu registrirani republikanci, dok isto toliko njih nije uopće glasalo na izborima 2016. Trumpova kampanja je uspjela mobilizirati rekordnih 2,5 milijuna volontera, koji su samo do sredine listopada već pokucali na 100 milijuna vrata, od čega 12 milijuna u državama koje su ključne za osvajanje elektorske većine. Radi se o dva potpuno različita pristupa kampanji, jedan koji se oslanja na medije, a drugi na terenski rad. Na prošlim je izborima bilo jako puno neodlučnih birača, dok je na ovim izborima njihov broj gotovo zanemarljiv, oko 1,5%. Dakle, većina birača je već odlučila za koga će glasati, pa uvjeravanje neće imati puno efekta. Ovo će biti izbori u kojima će odlučivati motivacija i izvlačenje svojih na birališta, a ne sadržaj, tako da je jasno koji je od ova dva pristupa prilagođeniji stvarnosti.

Mnogi se u svojim analizama oslanjaju na ankete, ali znamo da ankete mogu obmanuti i davati pogrešnu sliku, ako gledamo samo brojke. Prije svega, pitanje je koliko će od anketiranih stvarno i izaći na izbore? Tu je i problem tzv. skrivenih Trumpovih glasača, kojih je po pretpostavci 5-10%, koji se iz straha ne žele izjasniti za koga će glasati ili pak namjerno obmanjuju anketare, ali će izaći na birališta. Stoga samim brojevima u anketama ne treba pridavati toliki značaj,već treba gledati trendove. A ono što nam pokazuju trendovi jako liči na reprizu situacije koju smo imali 2016. godine. Tako u anketi koju provodi Investor’s Business Daily, a koja je bila jedna od dvije ankete koje su točno predvidjele rezultate prošlih izbora, vidimo kako je dva tjedna prije izbora došlo skoro do poravnanja između Trumpa i Bidena. Naime, dok je samo prije tjedan dana anketa pokazivala prednost Bidena od 8,6%, sada je ta prednost tek 2,3%, što je unutar statističke pogreške. Sličan trend topljenja razlike pokazuju i ostale ankete. Situacija je sada još povoljnija za Trumpa, jer je u pozitivan trend ušao tjedan dana ranije nego na prošlim izborima. To nam govori kako bi Trump na dan izbora mogao ostvariti ne samo uvjerljivu elektorsku pobjedu, već i dobiti većinu svih glasova. Osvajanje glasova većine birača je Trumpu bitna kako bi osujetio planove oko osporavanja izbornih rezultata, za što je igrokaz već pripremljen. Zato sada vidimo kako on poziva svoje birače da izađu i u tzv. “plavim” državama, poput Kalifornije, gdje oni obično apstiniraju. Pritom ne treba zanemariti i neke druge pokazatelje, koji opet idu u prilog Trumpu. Amerikanci tradicionalno daju prednost reizboru aktualnog predsjednika, pri čemu im je puno važniji pogled na račun u banci od ideologije. Dok su demokrati sve karte bacili na ideologiju i strah od korone, dotle Trump drži prednost po pitanju ekonomije. Tako preko polovice Amerikanaca, njih 56%, kaže kako danas, pod Trumpom i koronom, bolje žive nego prije četiri godine, kada su Obama i Biden bili na vrhuncu.

Bidenovo zalaganje za dizanje poreza ne ide mu u prilog, jer po pravilu uvijek gubi onaj tko obećava veće poreze. Također treba imati u vidu i kako koronakriza ljude čini konzervativnima i skeptičnim prema velikim zahvatima u ekonomiji. Tako Bidenova izjava kako naftna industrija “mora biti zamijenjena” zelenom industrijom, nije dobro odjeknula među glasačima “pojasa hrđe”, naročito u Pennsylvaniji, u kojoj se vodi “mrtva utrka”, a bez osvajanja te države Bidenove šanse za pobjedu se približavaju ništici. Osim izvlačenja svojih birača na birališta važno je i demotivirati birače druge strane. Tako je Trump napravio veliki pomak među manjinskim glasačima, koji većinski glasaju za demokrate. Statistike s tzv. ranog glasanja u Michiganu i Pennsylvaniji govore o slaboj izlaznosti Afroamerikanaca, kao i porastu glasova crnih muškaraca za Trumpa. Uz već evidentirani kolaps latino glasova za Bidena, to njegove izglede za pobjedu također čini jako blijedim. Mnogi misle kako je izostanak snažne Obamine podrške tu odigralo presudnu ulogu. On se nedavno pojavio u Philladelphiji, ali je nakon toga otišao na skup u Floridi, koja je za Bidena već izgubljena, što navodi na zaključak kako Obama i ne agitira za Bidena, koga je vjerojatno već otpisao, već daje podršku kandidatima za senat i kongres, čime priprema teren za izbore 2024. i gotovo izvjesnoj predsjedničkoj kandidaturi svoje žene Michelle.

Treba spomenuti kako se u izbore i nebo umiješalo, pa Trumpu svakako ide u prilog i izbor nove sutkinje Vrhovnog suda uoči samih izbora. Pretpostavlja se kako bi njen izbor mogao dodati koji postotak podrške Trumpu od strane žena iz predgrađa, među kojima Trump ne stoji najbolje. Konačno, Bidenove izglede na ovim izborima bi mogli zakomplicirati i sve skandalozniji dokazi o korupciji njegove obitelji, koji zadnjih dana sve više izlaze na vidjelo, unatoč očajničkim pokušajima medija i društvenih mreža da te vijesti cenzuriraju. To su neki od glavnih razloga zbog kojih mislim kako ćemo i na ovim izborima gledati ne samo reprizu izbora 2016., već i premoćnu pobjedu Trumpa. Ako su kome neki od tih razloga dosad promakli, treba se, dakle, pripremiti na još četiri duge godine Trumpova drugog mandata.

vecernji.hr

Поделите:

Оставите коментар

Please enter your comment!
Please enter your name here