Zapad je u agoniji, pred nama je azijsko stoleće

Podelite:

Si Đinping se susreo s Narendrom Modijem. Sastanak je prošao gotovo nezapaženo, iako se događa na nivou gdje geopolitika dodiruje istoriju. Sam po sebi to je bio jedan od mnogih sastanaka na vrhu koja su dva predsjednika održala za vrijeme svoje vladavine, uspostavljajući odnose između dva azijska diva koji prije nisu postojali, obzirom na opredijeljenost Indije prema geopolitici Zapada i kolonijalno nasljeđe koje je dovelo do zastoja u odnosima s Pekingom.

Međutim, s Modijevim nacionalizmom, Indija se postepeno odrekla te uloge i želi biti samostalan akter na globalnoj pozornici. Više ne želi da je se gleda kao prestižnu i naprednu koloniju, već kao azijsku silu. Iz toga proizlazi potreba da se drugačije komunicira s drugim zemljama kontinenta, posebno s Kinom koja je Indiji konkurent na terenu, ali koja samo može pogodovati razvoju Indije, potrebnom za njenu novu projekciju.

Sa svoje strane, Peking vidi Indiju kao ogromno tržište za svoju privredu, ali i više. Tako Global tajms piše: “Indija nije samo važan regionalni partner Kine, već donekle utječe na kinesku saradnju s drugim zemljama u regiji”. Konkretno, na zemlje Južne Azije na koje Kina projektuje svoj Novi put svile. To je plodna dvosmislenost nejasnoća između partnera-konkurenata koja je omogućila Pekingu da ne prekida odnose s Nju Delhijem čak i kada je Indija ukinula autonomiju Kašmira, otvarajući put sukobu i eskalaciji s Pakistanom, koji je ključni saveznik Kine za njene azijske planove.

Ali se kriza u razgovoru dva predsjednika pretvorila u nešto drugo, naime kako još više približiti dvije zemlje, što je geopolitički korak od globalnog značaja. To svjedoči i mjesto koje je Modi odabrao za samit, Mamalapuram u Tamil Naduu, na jugu Indije, u blizini obalnog grada Čenaj. Svjetska baština UNESKO-a i drevni spomenici Mamalapurama ponudili su idealno okruženje Modijevom nacionalizmu, koji hiljadugodišnju indijsku civilizaciju suprotstavlja kolonijalnom utjecaju. Ali Mamalapuram je takođee drugačiji i važniji u drugom smislu.

“Nekada trgovačkim centrom vladala je moćna dinastija Palavas iz četvrtog veka, koja je prvi uspostavila trgovinske odnose s Kinom”, piše Saut Čajna morning post, ukazujući na simboliku mjesta susreta sa Si Đinpingom. To je ponovio i Si Đinping: “Tamil Nadu je bio pomorsko tranzitno središte robe na drevnom Putu svile i ima dugu istoriju trgovine s Kinom.” Ali to nije samo prošlost. Čajna dejli, podsjećajući da je južna Indija uvijek bila otvorena za trgovinu, nagovještava činjenicu da su “mnoge kineske tehnološke kompanije prisutne u južnoj Indiji, dok su mnoge indijske tehnološke kompanije prisutne u Kini, a rođene su u južnim indijskim gradovima”.

O razgovorima lidera dva azijska diva se malo zna i samo su se spomenuli Kašmir i saradnja, posebno o tome kako je razviti bez da Peking preplavi Indiju proizvodima na štetu nacionalnih preduzeća, što vrlo je osjetljivo pitanje za Indijce. Brojne mogućnosti pruža stvaranje slobodne trgovine. Na stolu je Regionalno sveobuhvatno privredno partnerstvo, koje je predložila Kina, a pridružilo mu se 16 azijskih zemalja, uključujući Indiju s kojom se pregovori upravo dovršavaju. Iza ovog opsežnog projekta, dva lidera su razgovarala o bilateralnoj i bezbenosnoj saradnji, obzirom na to da i Peking i Nju Delhi vitalnu važnost daju stabilnosti kontinenta, a mir je potreban za razvoj.

AZIJSKO STOLJEĆE?

A sada prava vijest. Perspektiva je zanimljivija. Stoga je početak članka Global tajmsa vrlo zanimljiv: “Izraz “Azijsko stoljeće” već je dugo predmet žestokih rasprava. Mnogi azijski čelnici i analitičari smatraju da je svijet u 19. stoljeću evropeizovan, a amerikanizovan u 20. stoljeću, ali da je sada ušao u azijsku fazu”.

Indijski fond za istraživanje sa sjedištem u Indiji analizirao je ovu perspektivu, navodeći kako je takozvano „Azijsko stoljeće“ definisano usponom Kine i ekonomskim rastom Indije. Mnogo je razlika između dva azijska diva, nastavlja Global tajms, koji „nikada sebi ne dozvole da propuste priliku“. Razmatranje koje možda zvuči pretjerano, ali ima smisla. Tek kada dvije zemlje prevladaju svoje nesuglasice i započnu iskrenu saradnju, moći će poslati ohrabrujuće poruke o početku istinskog „Azijskog stoljeća“.

Ovdje u igru ulazi Vladimir Putin, jer je Rusiji u interesu ovakav razvoj događaja. Ruski vođa se pridružio čvrstom partnerstvu s Pekingom i jednako čvrstoj saradnji s Indijom. Ne samo vojnoj, nego i ekonomskoj, jer je azijskim partnerima otvorio vrata Dalekog istoka u Rusiji. Gotovo nenaseljena teritorija, ali bogata zemljom i sirovinama i već otvorena za Kinu, a na sastanku u Vladivostoku takođe je ponuđen Modijevoj Indiji, koja je odmah pokrenula investicioni plan za milijardu dolara u regiji, prenosi Ekonomik tajms.

Ako bude Azijskog stoljeća, Rusija će biti u igri. I da zaključimo s činjenicom koju smo više puta obrazložili na ovom portalu. Dok je Azija puna perspektiva, Zapad kao da je zaglavio u svojim grčevima. I to nisu grčevi prolazne boli, već grčevi agonije.

Autor N. Babić

standard.rs, logicno.com
Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here