Hilandar: Snaga i čuvar svetog srpskog nasleđa

Podelite:

Drago nam je da nam ovdje dolazi sve više mladih ljudi iz Srbije, da vide naš manastir, da se upoznaju sa našim nastojanjima i svetinjama. Grupe iz Grčke koje dolaze kod nas uglavnom čine ljudi koji su prešli 50. godinu. Veliko je interesovanje ljudi da posjete manastir i vide naše kulturno nasleđe

Kako izgleda ikona „Neoboriva stijena“ pred kojom se pričestila srpska vojska uoči Kosovskog boja, šta sadrži Karejski tipik sa originalnim pečatom Svetog Save ili kakva je unutrašnjost monaške kelije? Odgovori na ta pitanja nalaze se u manastiru Hilandaru – čuvaru dugovječnog srpskog identiteta.

Iz mjesta Uranopolis na Atosu, koje praktično spaja monašku zajednicu i Svetu goru sa preostalim dijelom Grčke, ekipa Tanjuga trajektom plovi prema maloj luci Jovanica u kojoj ljubazni domaćini rasporede goste u nekoliko kombi-vozila.

Trenutak prije nastavka puta ka manstiru Hilandar, „u oku“ ostaje kadar koji asocira na neku Odisejevu plažu koja se vjekovima nije promjenila.

Vijugavi makadamski put, okružen maslinjacima i zimzelenim rastinjem, koji asociraju na Mediteran, oduzima komfor namjerniku. Truckanje, oštre krivine, malo proklizavanja na oblucima i stiže se pred kapiju institucije koja traje bez prekida dužeg od 800 godina.

Okružen brdima, sklonjen od zlih namjera u divnu prirodu, Hilandar čuva temelj identiteta srpskog naroda i crkve kroz vjekove u sigurnosti Svete gore atonske.

Hilandar je u hijerarhiji Svete gore na 4. mjestu po značaju. Posmatran spolja, manastir ima izgled srednjovjekovnog utvrđenja, s obzirom na to da je utvrđen bedemima koji su visoki i do 30 metara.

Spoljni zidovi su u prosjeku dugački 140 metara i okružuju površinu koja je široka oko 75 metara. Hilandar se smatra jednim od prvih univerziteta, u prethodničkoj formi, a konkretno prvim srpskim univerzitetom.

Goste iz Beograda dočekuje prvo gostoprimac Đorđe, student završne godine Teološkog fakulteta u Beogradu koji je tu preko ljeta i, kako kaže, kad god mu to studentske obaveze dozvole.

Svi uglavnom obraćaju pažnju na ovo spolja, a mene zanima šta je unutra…suština. Da je sve kako valja to spolja, ne bi bilo mjesta u koje bi se ljudi sklanjali kao što je manastir Hilandar„, kaže nam Đorđe i nudi nas kafom.

U središtu manastira radnici i monasi razgovaraju. Iznad manastira je velika dizalica jer je u toku rekonstrukcija i otklanjanje posledica katastrofalnog požara koji je zadesio Hilandar 2004. godine.

Osmjeh igumana Metodija, starješine manastira Hilandara, unosi posebnu toplinu u pozdravljanje sa svim pristiglim gostima iz Beograda.

Drago nam je da nam ovdje dolazi sve više mladih ljudi iz Srbije, da vide naš manastir, da se upoznaju sa našim nastojanjima i svetinjama. Grupe iz Grčke koje dolaze kod nas uglavnom čine ljudi koji su prešli 50. godinu. Veliko je interesovanje ljudi da posjete manastir i vide naše kulturno nasleđe„, rekao je iguman Metodije.

U manastiru godišnje imaju 16000 noćenja.

Među strancima najviše ima Rusa. Ima i Francuza, koji rade na publikovanju srednjevjekovnih rukopisa. Sa druge strane imamo samo još jednu praznu keliju. Dakle, kada bi nam stigla još dva iskušenika, jednog ne bi imali gdje da smjestimo. To nas takođe raduje„, kaže iguman Metodije u razgovoru dobrodošlice sa ministrom kulture i informisanja Vladanom Vukosavljevićem i članovima Nacionalne komisije za Hilandar koji su u manastiru održali redovnu godišnju sjednicu.

Među gostima iz Beograda se u tišini proneo utisak da nikada nisu vidjeli zadovoljnijeg čoveka.

Iguman Metodije otkriva da je bio uspješan student elektrotehnike u Beogradu i da mu je trebalo godinu dana da okonča studije kada je odlučio da dođe u Hilandar i zamonaši se.

Nisam imao dilemu. Znao sam da mi je mjesto u crkvi. Dobro su mi išle studije, ali moji prijatelji iz crkve su znali da ću te 1994. godine otići u Hilandar. Malo sam šokirao kolege sa fakulteta, ali šta je tu je. Sada često sanjam kako pripremam neki ispit i treba da ga polažem„, rekao je iguman Metodije.

Sjeća se da je u momentu njegovog dolaska manastir Hilandar bio skoro prazan.

Sada smo zadovoljni, jer u Hilandaru ima ukupno pedesetak monaha i iskušenika„, kaže iguman, dok pokazuje novu monašku keliju u rekonstruisanom Bijelom konaku, koja podsjeća na skromnu jednokrevetnu, ali udobnu studentsku sobu sa krevetom, stolom i stolicom i mjestom za odlaganje stvari.

U manastiru nema signala mobilne telefonije ni internet-veze, a obeduje se u improvizovanoj trpezariji, dok autentična ne bude rekonstruisana u cjelosti.

Na meniju su dinstani krompir, hobotnica, orada, kajgana sa povrćem, svježa salata i manastirsko vino.

Prvi obrok je u 8 sati ujutru, a sledeći u 18 časova. Obrok u manastiru je uvijek iza bogosluženja i za vrijeme obedovanja jedan od monaha čita neki tekst o pravoslavlju. Razgovor u trpezariji nije poželjan.

Ljubazni domaćini su nas proveli kroz riznicu, u kojoj se čuvaju neki od najznačajnjih srednjovjekovnih artefakata na svjetskom nivou.

Istoričar Vladimir Trijić, koji predvodi tim konzervatora u Hilandaru, odvodi nas do ikone Bogorodice „Neoboriva stijena“.

„Sveti Sava je, sudeći prema njegovom žitiju, imao bogorodičinu ikonu ovog tipa. Nismo sigurni da li je ona sačuvana, ali je svakako poznato da je prema toj ikoni naslikana ova koja je sada pred nama. To je ikona iz 14. vijeka i znamo da ju je naslikao srpski umjetnik. S druge strane se nalazi presto Svetoga Save kao arhijereja. Neobično je što je na toj slici naslikan sa ornatima carske opreme. Po predanju pred nama je ikona pred kojom se naša, srpska vojska pričestila uoči Kosovskog boja„, ispričao je Trijić.

On pokazuje i ikonu koju je car Dušan donio u manastir Hilandar, ali i Karejski tipik sa originalnim pečatom Svetog Save.

Pred nama je najstariji primjerak srednjevekovne konzervacije za koji mi znamo. Imamo originalni pečat Svetog Save na kraju te povelje iz 1200. godine. Taj tipik propisuje pravila života u karejskoj keliji„, objasnio je Trijić i pokazao još jedan originalni prepis Svetog Save u kojem propisuje način života u manastiru Hilandar.

Izvor: b92

Podelite:

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here